U savremenom društvu, digitalni uređaji su postali neizostavni dio djetinjstva.
Roditelji širom svijeta suočavaju se sa istim izazovom – kada djeci oduzmu tablete, pametne telefone ili ekrane televizora i kompjutera, suočavaju se sa rečenicom: “Dosadno mi je!”
Da li je ova dosada prirodna ili je posljedica zavisnosti od ekrana?
Naučna istraživanja sve više ukazuju na to da prekomjerno korišćenje digitalnih uređaja može da promijeni način na koji djeca doživljavaju svijet, regulišu emocije i razvijaju kreativnost.
Uprkos negativnim konotacijama koje dosada nosi u modernom društvu, naučnici, međutim, tvrde da je ona ključna za mentalni razvoj.
Zamislite da su Nikola Tesla i drugi naučnici raspolagali modernim ekranima i digitalnim distrakcijama kao današnja djeca – da li bi tada stvorili sve ono što su izumijeli?
Upravo su ta odsutnost stalnih sadržaja sa ekrana koji sa lakoćom samo prolaze kroz glavu djeteta u svakom trenutku – dok jedu, odmaraju se, druže sa prijateljima… i prisustvo dosade, bili pokretačka snaga inovacija.
Mnogi veliki izumitelji nisu imali sve što danas imamo – nisu mogli da se izgube u beskrajnom skrolovanju društvenih mreža ili gledanju videa.
Um koji ne poznaje dosadu manje je motivisan da se upusti u dublje razmišljanje, kažu stručnjaci, a upravo je taj unutrašnji podstrijek, izazvan nedostatkom spoljne zabave, doveo je do stvaranja izuma koji su promijenili svijet.
Studija objavljena u časopisu “Frontiers in Psychology” pokazala je da djeca koja provode više vremena u “nestrukturisanoj” igri imaju bolje razvijenu sposobnost rješavanja problema i viši nivo kreativnosti.
Jedan od najpoznatijih eksperimenata na ovu temu sproveden je u Velikoj Britaniji, gdje su istraživači posmatrali grupu djece kojoj su na dvije sedmice oduzeti svi digitalni uređaji.
Prvih nekoliko dana djeca su se žalila na dosadu i frustraciju, ali kako je eksperiment odmicao, počela su da se igraju na nove načine, izmišljaju igre, crtaju i više vremena provode napolju. Ovo ukazuje na to da je dosada zapravo pokretač kreativnosti – kada djeca nemaju ekrane, prisiljena su da sama osmisle kako će provesti vrijeme.
Šta je zapravo dosada?
Dosada je psihološko stanje u kojem osoba osjeća nedostatak stimulacije, što može da dovede do frustracije, ali i do razvoja kreativnosti i unutrašnje motivacije.
Prema istraživanjima sa Univerziteta u Vašingtonu, dosada kod djece nije negativna pojava – naprotiv, ona može da podstakne maštovitost i natjera ih na rješavanje problema. Djeca koja provode više vremena u slobodnoj igri bez spoljašnje stimulacije razvijaju bolju sposobnost koncentracije i prilagođavanja novim situacijama.
Međutim, kada su djeca izložena ekranima od najranijeg uzrasta, njihov mozak se navikava na visoku dinamiku digitalnog sadržaja – brze promjene scena, jarke boje i konstantne zvučne efekte. Kada se takva stimulacija ukloni, dijete osjeća prazninu i ne zna kako da se zabavi, jer nije razvilo vještinu samostalnog osmišljavanja aktivnosti, piše belgijski časopis.
Ekrani mijenjaju mozak djece
Istraživanja u oblasti neuronauke pokazuju da prekomjerno korišćenje digitalnih uređaja utiče na strukturu i funkciju mozga kod djece. Studija sprovedena na Univerzitetu Kalifornija u Los Anđelesu, otkrila je da djeca koja provode više od dva sata dnevno ispred ekrana imaju smanjenu aktivnost u prefrontalnom korteksu – prednjem dijelu sive mase mozga zaduženom za donošenje odluka, kontrolu impulsa i planiranje.
Istraživanje iz 2020. godine objavljeno u časopisu JAMA Pediatrics, pokazalo je da su djeca koja koriste digitalne uređaje više od tri sata dnevno imala povišene nivoe dopamina – neurotransmitera povezanog sa zadovoljstvom i nagradama.
Ova pojava može da dovede do zavisnosti od ekrana, slično kao kod zavisnosti od šećera ili čak psihoaktivnih supstanci. Kada dijete ne gleda u ekran, mozak mu ne dobija uobičajene dopaminske podsticaje, što rezultira osjećajem dosade, nervoze i nemira.
Iako se djeci koja su naviknuta na stalnu stimulaciju ekrana može činiti da je svijet bez digitalnih uređaja dosadan, nauka pokazuje da upravo ta tišina i sloboda od spoljašnjih uticaja omogućavaju razvoj kreativnosti, emocionalne stabilnosti i boljih kognitivnih sposobnosti.
Kako osloboditi dijete digitalne zavisnosti
Ako dijete često govori da mu je dosadno bez ekrana, to može da bude znak da mu nedostaju vještine samostalnog organizovanja vremena.
Stručnjaci predlažu sljedećih pet strategija:
1. Postepeno smanjivanje vremena pred ekranom
Naglo ukidanje digitalnih uređaja može da izazove frustraciju i otpor kod djeteta. Umjesto toga, preporučuje se postepeno smanjenje vremena provedenog pred ekranom i uvođenje novih aktivnosti koje će ga zabaviti.
2. Podsticanje igre i kreativnosti
Slobodna igra je jedan od najboljih načina da se dijete oslobodi zavisnosti od ekrana. Umjesto pasivnog gledanja sadržaja, djecu treba podstaći da crtaju, grade, eksperimentišu, igraju se i istražuju svijet oko sebe.
3. Više vremena u prirodi
Istraživanja pokazuju da boravak u prirodi može da smanji stres i poboljša koncentraciju kod djece. Šetnje, vožnja bicikla, igra u parku ili bašti odlične su aktivnosti koje mogu da pomognu djetetu da se odvoji od ekrana.
4. Uključivanje u aktivnosti u kući
Djeca često provode vrijeme ispred ekrana, jer im nedostaju druge zanimljive aktivnosti. Uključivanje u kućne poslove, kuvanje ili baštovanstvo može ih angažovati i učiniti da se osjećaju korisno.
5. Razgovor i objašnjenje posljedica
Umjesto zabrana i kazni, važno je djetetu objasniti zašto je previše vremena pred ekranom štetno i kako može koristiti svoje vrijeme na produktivniji način.
Kroz razgovor i pozitivne primijere lakše će prihvatiti promjene, prenosi Politikin Magazin.
Nezavisne
