Svjetski dana bez duvana obilježava se danas širom planete, a ovogodišnja tema usmjerena je na zaštitu djece od uticaja duvanske industrije.
Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske ističu da je ove godine pažnja usmjerena ka alarmantnom trendu ciljanog marketinga duvanske industrije prema mladima.
“Opsežnim kampanjama na društvenim mrežama i platformama za strimovanje, mladi su sve više izloženi privlačnosti duvanskih proizvoda, što predstavlja veliku prijetnju po njihovo zdravlje i dobrobit”, rekla je Srni specijalista socijalne medicine u ovom institutu Slađana Vranješ.
Prema njenim riječima, Svjetski dan bez duvana ove godine pružiće platformu mladim ljudima širom svijeta koji pozivaju vlade da ih zaštite od marketinških taktika duvana.
“Duvanska industrija cilja na mlade, stvarajući novi talas zavisnosti. Djeca koriste e-cigarete po stopi većoj od odraslih u svim regionima, a, prema podacima iz 2022. godine, procjenjuje se da 37 miliona mladih uzrasta od 13 do 15 godina u svijetu koristi neki oblik duvana”, navela je Vranješeva i dodala da su u Evropskom regionu SZO, 11,5 odsto dječaka i 10,1 odsto djevojčica uzrasta od 13 do 15 godina korisnici duvana.
Rezultati Globalnog istraživanja pušenja kod školske djece i omladine u dobu od 13 do 15 godina koje je u Republici Srpskoj sprovedeno 2018. godine ukazuju da je pušenje rasprostranjeno i kod najmlađih: 38,9 odsto mladih /41,1 odsto dječaka i 36,8 odsto djevojčica/ je bilo kada probalo pušiti duvan ili neki drugi duvanski proizvod, a 11,8 odsto njih /13,2 odsto dječaka i 10,5 odsto djevojčica/ svakodnevno konzumiraju duvan ili neki duvanski proizvod.
“Posebno je zabrinjavajuća činjenica da 67,8 mladih, uzrasta 13 do 15 godina navodi da samostalno kupuje cigarete, a 77,5 odsto njih da nikada nisu bili odbijeni pri kupovini cigareta, iako je na snazi Zakon o zabrani prodaje duvana i duvanskih proizvoda maloljetnim licima”, upozorila je Vranješeva.
Ona je navela da, prema istraživanju, trećina mladih od 13 do 15 godina ne zna da je izloženost pasivnom pušenju štetna za zdravlje.
Prema njenim riječima, o tome da je pušenje popularno i opšteprihvaćeno kod najmlađeg stanovništva Republike Srpske govori i podatak da 17,4 odsto mladih od 13 do 15 godina smatra da će konzumirati duvan i duvanske proizvode u budućnosti.
Vranješeva je dodala da je epidemija duvana jedna od najvećih prijetnji po javno zdravlje koja, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije /SZO/, uzrokuje više od osam miliona smrtnih slučajeva godišnje u svijetu.
“Od toga više od sedam miliona smrtnih slučajeva je posljedica direktne upotrebe duvana i duvanskih proizvoda, dok je oko 1,3 miliona smrtnih slučajeva posljedica izloženosti nepušača pasivnom pušenju”, istakla je Vranješeva.
U Republici Srpskoj u 2020. godini od raka dušnika, bronhija i pluća oboljelo je 464 muškaraca i 151 žena.
“Rak dušnika, bronhija i pluća godinama unazad u Republici Srpskoj je vodeći uzrok obolijevanja i umiranja od raka kod muškaraca, a među prvih pet vodećih uzroka obolijevanja i umiranja od raka kod žena”, rekla je Vranješeva.
Prema podacima SZO, 2020. godine 22,3 odsto svjetske populacije koristilo je duvan, 36,7 odsto svih muškaraca i 7,8 odsto svih žena u svijetu.
“Pušenje predstavlja faktor rizika i uzrok niza bolesti koje znatno smanjuju kvalitet života i dovode do prerane smrti. Osim raka pluća, upotreba duvana povezana je sa obolijevanjem od drugih oblika maligniteta, te brojnih drugih bolesti – kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, hroničnih opstruktivnih bolesti pluća, dijabetesom”, zaključila je Vranješeva.
Svake godine 31. maja Svjetska zdravstvena organizacija, zajedno sa zemljama članicama i partnerima obilježava Svjetski dan bez duvana. Inicijativa je pokrenuta još 1987. godine s ciljem širenja svijesti o rizicima upotrebe duvana i upoznavanja o aktivnostima neophodnim za oslobađanje ljudi i društva u cjelini od duvana i duvanskog dima.
Zagovaranje djelotvorne politike smanjenja potrošnje duvana i duvanskih proizvoda veoma je značajno u dostizanju održivih ciljeva razvoja koji se odnose na zaštitu od obolijevanja i umiranja od masovnih nezaraznih bolesti kao što su kardiovaskularne i maligne bolesti, hronična opstruktivna bolest pluća i druge.
SRNA
