Veliki broj djece žrtve prisilnog prosjačenja

147
Image by cookie_studio on Freepik

U Republici Srpskoj prošle godine nije bilo identifikovanih djela trgovine ljudima, a u borbi protiv ovog problema važan je multisektorski pristup i saradnja sa nevladinim organizacijama, izjavio je danas u Bijeljini republički koordinator za suprotstavljanje trgovini ljudima pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske Nikša Gligić.
Gligić je ukazao na veliki broj slučajeva prisilnog prosjačenja, gdje su djeca najugroženija.

“U narednom periodu radićemo na podizanju svijesti i redovnoj edukaciji šire javnosti, te unapređenju znanja i vještina svih članova regionalnih monitoring timova sastavljenih od predstavnika različitih institucija Srpske”, rekao je Gligić novinarima u Bijeljini gdje je danas održan sastanak Regionalnog monitoring tima za borbu protiv trgovine ljudima o situaciji u ovoj oblasti i planiranim aktivnostima.

On je naveo da će se na suzbijanju ove pojave raditi u okviru zakona usklađenih sa direktivama EU.

Dragan Joković iz Udruženja građana “Otaharin” rekao je novinarima da je međusektorska saradnja u borbi protiv trgovine ljudima veoma važna i da ovo udruženje već dugo radi na prevenciji trgovine ljudima u okviru Centra za inkluziju Roma i inicijativi za otvaranje prihvatilišta za romsku djecu zatečenu na ulici.

“Nažalost, Bijeljina je jedan od gradova koji ima najveći broj djece u prosjačenju i to traje već dugo. Izuzetno je važno da se posveti pažnja tom problemu i da se radi multisektorski na njegovom rješavanju. Željeli bismo da vidimo mnogo intenzivniji rad centara za socijalni rad na ovoj problematici, pošto imaju najveće ingerencije kada je riječ o asistenciji i prepoznavanju žrtava”, rekao je Joković.

On je pozvao predstavnike medija i građane da, kada se zadese na ulici, prijave djecu koja su u prosjačenju, jer ona tamo nisu dobrovoljno već su iskorištena.

“NJima je mjesto u školi i porodici, među ostalim mališanima, a građani mogu da ukažu na mjesta gdje se djeca nalaze i da pomognu policijskim službenicima da ih isprate temo gdje treba”, rekao je Joković.

Ono je ukazao i na problem smještajnih kapaciteta.

“Očekujemo da će prihvatilište biti završeno u novembru sljedeće godine, da će biti uspostavljena usluga ne samo djeci zatečenoj u prosjačenju, nego i djeci čiji je život ugrožen”, rekao je Joković i naglasio da je u situacija alarmantna jer ima pedesetak djece koja su u prosjačenju.

LJilja Lukić iz Fondacije “Lara”, koja vodi jednu od tri sigurne kuće u BiH, kaže da se u sigurnu kuću smještaju žrtve i potencijalne žrtve trgovine ljudima.

“Nažalost, potvrđuje se iz godine u godinu da su tu, uglavnom, smještene potencijalne žrtve trgovine ljudima maloljetnici. Najčešće su u riziku romska djeca, a riječ je o prosjačenju i ranom sklapanju brakova. Imali smo slučajeve djevojčica koje su po nekoliko puta prodavane u inostranstvo, pa su bježale i tako po nekoliko puta dok ne stignu do sigurne kuće”, rekla je Lukićeva.

Ona je navela da se žrtve i potencijalne žrtve trgovine ljudima – maloljetnici uključuju u školski sistem.

“Naše stručno osoblje radi sa njima i na socijalizaciji i praćenju školskog programa. Neophodan je multisektorski pristup kako bi se radilo na sprečavanju trgovine ljudima, što je veoma težak posao”, istakla je Lukićeva.

Sastanak povodom 30. jula – Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima, organizovalo je Ministastvo unutrašnjih poslova Republike Srpke.

Koordinator za borbu protiv trgovine ljudima u Republici Srpskoj održao je sastanak sa članovima regionalnih monitoring timova Bijeljina i Doboj, koordinatorom regionalnog monitoring tima Banjaluka, te predstavnicima Policijske uprave Zvornik i udruženja građana “Otaharin” i “Lara” iz Bijeljine.

SRNA