Parnični postupci u kojima su predmet spora dugovanja javnog sektora velike vrijednosti prema trećim licima najčešće se okončavaju zaključenjem sudskog poravnanja, što se i smatra najpogodnijim i najefikasnijim načinom okončanja privrednog spora, kako za stranke, tako i za sud, izjavila je predsjednik ovog suda Dijana Mazalić Nović.
Novićeva je rekla Srni da je Zakonom o parničnom postupku Republike Srpske propisano i da će sud, na način koji ne ugrožava njegovu nepristrasnost, na pripremnom ročištu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zaključe sudsko poravnanje.
“Intencija zakonodavca je da se što više sporova rješava zaključenjem sudskog poravnanja, posebno sporovi novčanih dugovanja između poslovnih subjekata, a zbog prednosti koje ima poravnanje u odnosu na okončanje postupka na tradicionalan način – donošenjem presude”, istakla je Novićeva.
Ona je dodala da su te prednosti brže, ekonomičnije i jeftinije okončanje spora između poslovnih subjekata uz očuvanje buduće poslovne saradnje.
Novićeva je pojasnila da se, prema ranijim odredbama Zakona o parničnom postupku, sudsko poravnanje moglo zaključiti najkasnije do zaključenja glavne rasprave.
Izmjenama tog zakona iz 2013. godine je propisano da se poravnanje može zaključiti sve do pravosnažnosti presude, što praktično znači da se poravnanje može zaključiti i nakon donošenja prvostepene presude, te u žalbenom postupku, sve do donošenja odluke drugostepenog suda po žalbi.
“Najekonomičnije je da se poravnanje zaključi na pripremnom ročištu, jer bi se na taj način izbjegli troškovi koji bi nastali u daljem toku sudskog postupka, kao što su troškovi vještačenja, zastupanja stranaka, sudskih taksa i slično”, naglasila je Novićeva.
Prema njenim riječima, u okviru javnog sektora, prijedorska “Toplana” i Bolnica “Dr Mladen Stojanović” najčešće se pred Okružnim privrednim sudom u Prijedoru pojavljuju kao tužena strana zbog visokih dugovanja prema trećim licima.
“Pošto sam, kao sudija, zadužena za privredne sporove velike vrijednosti, mogu da kažem da je `Toplana` u posljednje dvije-tri godine pravosnažnim presudama ovog suda obavezana za isplatu više od milion KM. Isto tako i Bolnica je pravosnažnim presudama obavezana na isplatu više stotina hiljada KM, a oba pravna lica imaju i predmete koji još nisu pravosnažno okonačni”, navela je Novićeva.
Ona je podsjetila da je rok za izvršenje pravosnažne presude 30 dana i da, ako u tom roku dužnik ne izmiri dugovanja dobrovoljno, povjerioci podnose zahtjeve za izvršenje koji nekada rezultiraju blokadama računa, kao što se “Toplani” dešavalo u više navrata, dok Bolnica uglavnom postiže riješiti spor zaključenjem sudskog poravnanja.
Novićeva je rekla da poravnanje najčešće znači odgođeno i plaćanje duga u ratama, ali da ima povjerilaca kojima bi to ugrozilo poslovanje i koji ne pristaju na zaključenje poravnanja čak i kada bi to rezultiralo prestankom dalje poslovne saradnje.
“Česte su i presude zbog propuštanja. Imate dug, nemate sredstava da ga platite, nemate osnova da ga osporavate. Ne upuštate se u spor, jer biste time uvećali svoje troškove, nego jednostavno ne dostavite odgovor na tužbu, što za posljedicu ima donošenje presude zbog propuštanja odnosno usvajanje tužbenog zahtjeva bez raspravljanja”, obrazložila je Novićeva.
SRNA
