Rudnici željezne rude /RŽR/ “LJubija” iz Prijedora lani su poslovali pozitivno, za razliku od dvije prethodne godine kada su gubici bili milionski, izjavio je Srni vršilac dužnosti direktora RŽR Goran Velaula.
On je naveo da je poslovna 2025. godina završena sa 644.666 KM dobiti, a da je gubitak u 2024. iznosio 1.574.298 KM, te 1.294.206 KM u 2023. godini.
“Razlika je napravljena smanjenjem rashoda i povećanjem prihoda od iznajmljivanja nekretnina i proizvodnje bio-mase sa nekadašnjih rudišta u LJubiji i Tomašici. Imamo 22 radnika i najveći rashodi su čuvanje i održavanje imovine”, rekao je Velaula.
On je najavio da će Skupština akcionara na vanrednoj sjednici 23. marta odlučivati o prijedlogu da se proda 33,7 odsto akcija ovog privrednog društva u povezanom pravnom licu, Fabrici eksploziva “Tvek” u LJubiji, a da je vještak taj paket akcija procijenio na 2.538.955 KM.
“Nastavlja se gradnja stambeno-poslovnog objekta na zelenoj pijaci zajedničkim ulaganjem RŽR i `Niskogradnje Marjanović`, koja je četiri godine bila u zastoju zbog sudskih sporova. To je sada okončano i stekli su se uslovi za nastavak radova. RŽR pripada oko 30 odsto od prodaje gdje očekujemo priliv od šest do sedam miliona KM”, naglasio je Velaula.
Prema njegovim riječima, očekuje se i višemilionski prihod od raspodjele dobiti “Nove LJubije” koju čine “HiP” /H&P/ iz Zvornika Gordana Pavlovića sa 51 odsto vlasništva i RŽR “LJubija” sa 49 odsto akcija.
“Tako bismo kroz dvije godine imali stabilnu finansijsku osnovu, dobar početni kapital da, u saradnji sa Vladom Republike Srpske, pokrenemo proizvodnju na kopovima u LJubiji za koju treba tražiti plasman i mimo Zenice. Najizvjesnije je Smederevo i to mora biti dogovor na nivou vlada”, istakao je Velaula.
On je obrazložio da su u LJubiji kopovi “Škorac” i “Ciganuša” već otvoreni, da je “Areslor Mital Prijedor” u martu prošle godine dobio trogodišnju koncesiju na tri miliona tona, što je potom naslijedila firma “Nova LJubija”.
“Postoji značajno nalazište i na trećem kopu, na Vidrenjaku, koji je posebno zanimljiv zbog rude barita gdje se ležište procjenjuje na oko 15 miliona tona. Mimo Vidrenjaka, u LJubiji ima 30 miliona tona dokazanih rezervi, sa pretpostavkom struke da bi se mogle kretati i do 70 miliona tona raznih vrsta rude – oksidne, karbonatne, bazične i barita”, istakao je Velaula.
On je podsjetio da je dužnost direktora RŽR preuzeo u septembru 2024. godine i da je formirao radnu grupu stručnjaka da sagledaju mogućnosti eksploatacije u Tomašici koja ima oko 10 miliona tona dokazanih rezervi i pretpostavkom da ukupna količina iznosi oko 20 miliona tona rude, gdje rudarski projekat nije zatvoren niti je završena rekultivacija.
“Mogućnosti eksploatacije analiziraće Rudarski fakultet i Rudarski institut, a radna grupa identifikovala je niz alternativnih djelatnosti kao što su turizam uz postojeća jezera, lov i ribolov, kavezni uzgoj šarana, proizvodnja pitke vode, istraživanje termalnih i mineralnih voda, sport, rekreacija, formiranje muzeja rudarstva i izgradnja turističke rudarske trase”, naveo je Velaula.
Ovo bi bile alternative ukoliko se pokaže da tomašička ruda nema plasman niti eksploatacija ekonomsku opravdanost.
“LJubija je mnogo veći potencijal od Tomašice i zato za Tomašicu planiramo i druge djelatnosti mimo rudarske”, rekao je Velaula.
RŽR “LJubija” je preduzeće u većinskom vlasništvu Republike Srpske.
SRNA
