Jeste li se ikada zapitali gdje je granica između strastvenog igranja igrica i zavisnosti koja može negativno uticati na život?
U današnjem digitalnom dobu, video igrice su postale omiljeni oblik zabave, posebno među mladima. Međutim, kada se hobi pretvori u naviku koja remeti svakodnevne aktivnosti i odnose, vrijeme je da se prepozna problem.
Igranje igrica samo po sebi nije štetno. Studije pokazuju da video igrice mogu poboljšati kognitivne vještine, poput koordinacije oka i ruke te sposobnosti rješavanja problema. Ali kada vrijeme provedeno pred ekranom počne da utiče na školu, posao ili socijalne odnose, moguće je da se razvila zavisnost. Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je „poremećaj igranja igrica“ kao mentalno zdravstveni poremećaj, ističući njegovu ozbiljnost. Prema istraživanjima, oko 3-4% populacije aktivnih igrača pokazuje simptome zavisnosti koji zahtijevaju intervenciju.
Moj mladi pacijant, 16-godišnji srednjoškolac, je bio strastven igrač. Počeo je gubiti interes za druženje s prijateljima, preskakao obroke i zanemarivao školske obaveze. Njegovi roditelji primijetili su promjenu kad su večeri provodili gledajući ga kako igra, dok su domaći zadaci ostajali netaknuti. Nakon posjete stručnjaku, Marko je shvatio da mu je potrebna pomoć kako bi povratio kontrolu nad svojim vremenom.
Poremećaj igranja igrica često se manifestuje kroz:
– Opsesivnu potrebu za igranjem i nemogućnost smanjenja vremena provedenog pred ekranom.
– Narušene odnose i obaveze – pad u školskim ili radnim performansama.
– Promjene raspoloženja – iritacija ili tuga kada nije moguće igrati.
Kako se nositi s poremećajem?
• Razgovor sa stručnjakom je prvi korak. Psihoterapeuti mogu pomoći da se prepoznaju korijeni problema i pruže odgovarajuće strategije za prevazilaženje zavisnosti.
• Postavljanje ograničenja vremena provedenog pred ekranom pomaže da se stvori zdrava rutina. Razmislite o malim promjenama – poput toga da uvedete pauze nakon sat vremena igranja ili ograničite igranje na određene dane.
• Zamjena igrica alternativnim aktivnostima također je korisna. Bavljenje sportom, hobijima ili druženje s prijateljima pomaže da se preusmjeri fokus i vrati ravnoteža.
Pozitivna promjena je moguća
Ako primijetite da vi ili neko iz vaše okoline pokazuje simptome zavisnosti od igranja igrica, pokušajte započeti razgovor i podržati promjenu.
Male promjene u načinu korištenja vremena mogu imati ogroman uticaj na ukupno zdravlje i sreću.
Kada ste zadnji put odvojili vrijeme za igru i refleksiju o tome kako ona utiče na vaš život?
Koje alternative biste mogli uvesti da obogatite svakodnevnicu?
Postavite mali izazov – ograničite vrijeme za igranje i pratite promjene u svom raspoloženju i produktivnosti.
Autor je specijalista psihijatrije
Izvor: Glas Srpske
