Pomjeranje sata dugogodišnja je praksa koja mnogima izaziva glavobolje. Nekad je to služilo lakšoj uštedi energije tokom zimskih mjeseci, ali danas mnogi smatraju da od toga imamo više štete nego koristi.
Ovoga vikenda ponovno nas čeka ritual koji jedne raduje zbog dodatnog sata sna, a druge frustrira zbog narušavanja rutine i sve kraćih dana. U noći sa subote, 25. oktobra, na nedjelju, 26. oktobra 2025., tačno u 3:00 ujutro, kazaljke ćemo vratiti jedan sat unazad, na 2:00.
Time se vraćamo na standardno, zimsko računanje vremena. Ali, dok se mnogi raduju prividnom dobitku, naučna zajednica sve glasnije upozorava da je cijena koju plaćamo za ovu praksu daleko veća od tog jednog ‘poklonjenog’ sata.
Ono što se nekada smatralo tek manjom neugodnošću, danas je prepoznato kao značajan javnozdravstveni rizik. Pomjeranje sata dvaput godišnje remeti naš unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, koji upravlja ključnim tjelesnim funkcijama – od ciklusa spavanja i budnosti, preko lučenja hormona i metabolizma, do krvnog pritiska i rada srca.
Nedavno istraživanje naučnika s prestižnog američkog Univerziteta Stanford pružilo je najuvjerljivije dokaze do sada o dugoročnoj štetnosti ove prakse. Upoređujući tri scenarija – sadašnji sistem pomicanja sata, trajno ljetno i trajno zimsko vrijeme – otkrili su da je upravo dvostruko godišnje micanje kazaljki najgora opcija za naše zdravlje.
Njihovi modeli, temeljeni na podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), pokazali su da bi ukidanje pomicanja sata i prelazak na trajno standardno (zimsko) vrijeme imalo dramatične pozitivne posljedice. Procjenjuje se da bi se samo u SAD-u time moglo spriječiti oko 300.000 moždanih udara i smanjiti broj gojaznih osoba za čak 2,6 miliona godišnje.
Brojne ranije studije potvrdile su da u danima nakon proljetnog pomjeranja sata raste broj srčanih udara, smrtonosnih saobraćajnih nesreća i povreda na radu, što se pripisuje gubitku sna i opštem umoru.
Uprkos naučnim dokazima i volji građana, ukidanje pomjeranja sata zapelo je u političkim lavirintima. Evropski parlament je još 2019. godine izglasao ukidanje ove prakse, s planom da se posljednje pomjeranje dogodi 2021. Ipak, države članice nikada se nisu uspjele dogovoriti hoće li trajno ostati na ljetnom ili zimskom vremenu, a pandemija i druge krize gurnule su ovu temu u drugi plan.
Prema važećim direktivama, praksa se nastavlja najmanje do 2026. godine.
Dok čekamo politički dogovor, preostaje nam da se i ove jeseni prilagodimo. Stručnjaci savjetuju postepeno prilagođavanje ritma spavanja nekoliko dana prije promjene, izbjegavanje kofeina i teških obroka prije spavanja te maksimalno korištenje jutarnjeg dnevnog svjetla. Iako ćemo dobiti sat sna, jasno je da je rasprava o pomjeranju sata prerasla pitanje lične udobnosti i postala prvorazredno zdravstveno pitanje na koje politika i dalje nema odgovor.
