Pred početak nove grijne sezone građani Republike Srpske ponovo računaju šta im je najpovoljnije – drva, pelet, ugalj ili električna energija. Ovogodišnje tržište donosi zanimljivu promjenu: pelet je značajno poskupio, dok regulisana cijena električne energije za domaćinstva i dalje čini struju konkurentnom, naročito kada se koristi inverter klima ili toplotna pumpa.
Prema podacima dostupnim u septembru, cijena peleta u Republici Srpskoj kod proizvođača kreće se oko 600 KM po toni, dok se u maloprodaji, posebno na području Banjaluke, može naći za 650 do 750 KM, a pojedini trgovci traže i do 900 KM.
Kod ogrjevnog drveta situacija je povoljnija. Cijene se trenutno uglavnom kreću oko 120–150 KM po prostornom metru, dok su u nekim prodajnim kanalima cijene cijepanog drveta i više. Republički zavod za statistiku je u februaru bilježio prosječnu cijenu od 120,47 KM po kubnom metru, dok aktuelni podaci sa tržišta ukazuju na rast cijena pred sezonu.
Od 1. februara 2026. godine primjenjuju se novi tarifni stavovi za domaćinstva. Kod jednotarifnog obračuna sama cijena energije zavisi od potrošačkog bloka, odnosno potrošnja se obračunava po različitim cijenama u zavisnosti od ukupne mjesečne potrošnje. Elektroprivreda Republike Srpske za domaćinstva navodi cijene energije od 0,0675 KM/kWh za najniži blok, 0,1060 KM/kWh za srednji i 0,2013 KM/kWh za najviši blok, prije ostalih stavki računa i PDV-a.
Zbog toga nije sasvim ispravno reći da je „grijanje na struju“ skupo ili jeftino bez navođenja kakvog električnog sistema.
Kod običnog kalorifera, konvektora ili električnog kotla, jedan kilovat-sat električne energije praktično daje jedan kilovat-sat toplote.
Kod inverter klime je situacija drugačija. Ona radi kao toplotna pumpa i iz jednog kilovat-sata električne energije može proizvesti više kilovat-sati toplote. Upravo zbog toga inverter klima može imati znatno niži trošak grijanja od klasičnih električnih grijalica. Jedna aktuelna analiza tržišta BiH procjenjuje da bi kvalitetna inverter klima za stan od 60 kvadrata mogla potrošiti oko 2.250 kWh tokom sezone, uz sezonski trošak od približno 450–550 KM, zavisno od objekta i režima korištenja.
A šta je sa peletom?
Pelet je nekada bio privlačan upravo zato što je nudio kombinaciju automatizacije i relativno prihvatljive cijene. Međutim, ovogodišnje cijene mijenjaju računicu.
Ako domaćinstvu treba četiri tone peleta, pri cijeni od 600 KM to je 2.400 KM, a pri cijeni od 750 KM već 3.000 KM, bez dodatnih troškova održavanja sistema.
To znači da pelet više nije automatski jeftinija opcija od električnog grijanja.
Njegova najveća prednost ostaje komfor – automatizovano loženje, mogućnost programiranja temperature i ravnomjernije grijanje. Međutim, za domaćinstvo koje prvenstveno gleda računicu, cijena peleta od 650–750 KM po toni predstavlja ozbiljan trošak.
Drva i ugalj
Drva i dalje ostaju jedna od tradicionalno povoljnijih opcija, posebno za domaćinstva koja već imaju peć ili kotao i ne moraju ulagati u novi sistem.
Kod drveta, međutim, cijena nije jedini faktor. Veliku razliku pravi vlaga drveta, vrsta drveta, kvalitet ložišta i efikasnost peći. Jeftiniji metar vlažnog drveta ne mora biti jeftiniji po proizvedenoj količini toplote.
Ugalj je cjenovno konkurentan kao energent, ali uz veće količine pepela, čišćenja i ozbiljnije probleme sa zagađenjem vazduha. Zato sama cijena tone nije dovoljna za poređenje ukupnog troška.
Šta je onda najisplativije?
Ako posmatramo samo trošak energije, a ne početnu investiciju, redoslijed dosta zavisi od kuće, izolacije i sistema grijanja.
| Sistem | Trenutna situacija | Glavna karakteristika |
|---|---|---|
| Inverter klima/toplotna pumpa | vrlo konkurentna | Mala potrošnja zbog visoke efikasnosti |
| Drva | relativno povoljna | Jeftin energent, ali više posla |
| Ugalj | jeftin energent | Niska cijena, ali više pepela i zagađenja |
| Pelet | značajno skuplji nego ranije | Komforan, ali trenutno skup |
| Obične električne grijalice | mogu biti skupe | Jedan kWh struje ≈ jedan kWh toplote |
| Lož-ulje | nepovoljna računica pri visokim cijenama goriva | Visoka cijena energenta i održavanja |
Kod lož-ulja dodatni problem predstavlja kretanje cijena naftnih derivata. Republički zavod za statistiku je u februaru bilježio prosječnu cijenu lož-ulja od 2,53 KM po litru, dok su naftni derivati u međuvremenu značajno poskupjeli.
Najvažniji zaključak
Ako već imate dobar sistem na drva, nije nužno ekonomski opravdano prelaziti na pelet. Ovogodišnja cijena peleta je previsoka da bi sam prelazak donio sigurnu uštedu.
Ako birate između obične električne grijalice i peleta, odgovor zavisi od potrošnje i objekta. Kod velike kuće i visokog računa za struju, pelet može i dalje imati smisla.
Ali ako je riječ o kvalitetnoj inverter klimi ili toplotnoj pumpi, računica se značajno mijenja. Zbog mnogo veće efikasnosti, takav sistem može biti jeftiniji za korištenje od peleta, a često i od klasičnih sistema na čvrsto gorivo. Aktuelne analize tržišta BiH upravo inverter klime izdvajaju kao vrlo konkurentnu opciju za manje i dobro izolovane objekte.
Drugim riječima, 2026. godina je pokazala da više nije dovoljno pitati „struja ili gorivo?“ – prvo treba pitati kakav sistem koristiš i koliko toplote dobijaš za jednu marku.
Za domaćinstvo koje već ima peć na drva, drva ostaju ozbiljna budžetska opcija. Za nekoga ko kreće od nule, inverter klima ili toplotna pumpa mogu imati najpovoljniju dugoročnu računicu, dok je pelet trenutno mnogo manje povoljan nego što je bio prije nekoliko godina.
Srpskacafe
