Posljednjih godinu dana sam prestala da koristim industrijske dezodoranse i stikove jer sam primijetila da mi ne odgovaraju, te sam odlučila da napravim prirodni deo stik, prvenstveno za sebe, ali i za one koji vole ovakve proizvode.
Od ideje do realizacije
Kazuje ovo na početku razgovara za “Nezavisne” Prijedorčanka Mladena Stupar, koja se u proteklih šest godina u svojoj radionici bavila isključivo proizvodnjom prirodnih, zdravih sapuna od kozjeg mlijeka, ali je i gajila ideju o širenju asortimana.
“Nisam imala konkretan plan kada bih napravila deo stik za prodaju, jer su mi u planu bili neki drugi proizvodi. Međutim, prošle godine u oktobru, kada je bila kampanja borbe protiv raka dojke, odlučila sam da upravo deo stik bude sljedeći proizvod kojim ću obogatiti asortiman. Razgovarala sam sa ženama i primijetila da postoji veliko interesovanje upravo za tim proizvodom”, navodi Mladena.
Proizvodnja sapuna, pa deo stik
Po zvanju ova mlada žena je diplomirani sanitarni inženjer, supruga je i majka dva sina, a iako je rođena bez jedne podlaktice, nakon proizvodnje sapuna, dala se i u posao pripreme deo stika – od početne ideje do realizacije.
“Kada sam razmišljala o recepturi, vodila sam se istom idejom kao i prilikom formulacije recepata za sapune, da sastav bude što jednostavniji. Dvoumila sam se da li da pravim kremu ili stik, a odluka je pala na stik, gdje je presudila ambalaža”, pojašnjava ona.
Da bi deo stik bio praktičan i funkcionalan, potrebno je nešto što će mu dati čvrstinu, a kako kazuje, u tu svrhu koristila je pčelinji vosak.
“Nisam željela da koristim izbijeljeni pčelinji vosak, već sam se odlučila za pravi, domaći pčelinji vosak. Ulja koja koristim su ši buter i rižino ulje, a to su ulja koja izuzetno njeguju, hrane i regenerišu kožu”, priča Mladena za naš list.
Soda bikarbona i kukuruzni skrob
Za neutralizaciju znoja i dezinfekciju koristila je sodu bikarbonu, kukuruzni skrob koji upija vlagu, te eterična ulja koja djeluju antibakterijski i daju prijatan miris.
“Odlučila sam se za eterično ulje narandže, lavande i palmarose i jedno vrijeme sam radila isključivo na usklađivanju tih mirisnih nota”, navodi ova samouka kreativka.
A kombinovanjem navedenih sastojaka, korak po korak, nastaje stik.
Proces izrade
“Proces izrade teče tako da se prvo otope vosak i ulja, zatim se pomiješaju sa sodom i skrobom, potom se u tu smjesu dodaju eterična ulja. Nakon toga se smjesa izlije u kalupe, a kada se stegne, proizvod je spreman za upotrebu”, pojašnjava Mladena.
Na naše pitanje da li je stik prošao određene analize, a da bi kupci znali da preuzimaju kvalitetan i proizvod siguran po zdravlje, Mladena odgovara potvrdno.
“Nakon što sam došla do konačne formulacije i kombinacije mirisa, što mi je zapravo oduzelo najviše vremena, uradila sam analizu prije nego što sam ga plasirala. Na tržištu već postoje ovakvi proizvodi – svako ko se bavi prirodnom kozmetikom u svom asortimanu obično ima i deo stik, doduše često u plastičnoj ambalaži. Željela sam da ostanem dosljedna svojoj ideji i vizuelnom identitetu, pa sam se odlučila za kartonsku, ekološki prihvatljivu ambalažu, koja je doduše znatno skuplja”, dodaje i pojašnjava da je težila da dizajn i izgled deo stika budu u skladu sa sapunima.
Transparentna deklaracija i izgled
“Za vizuelni identitet mog brenda i proizvoda zadužen je i zaslužan moj brat Mladen Bundalo, magistar multimedije i videa i vizuelni umjetnik”, navodi Prijedorčanka.
Da bi kupac prepoznao kvalitet, tvrdi Mladena, pored samog izgleda i pakovanja, važno je da deklaracija bude transparentna, jer je to prvo sa čim se susretne i na osnovu čega se može procijeniti proizvod.
A sudeći po interesovanju i prvim komentarima kupaca, Mladena je pripravila proizvod od kvalitetnih prirodnih sastojaka upakovan u kvalitetnu ambalažu.
“Iako sam primijetila da postoji interesovanje, iskreno sam se pozitivno iznenadila reakcijama nakon što sam proizvod objavila na društvenim mrežama i nakon što su ga žene isprobale. Mnogo mi znači kada dobijem sugestije i objektivno mišljenje, jer te informacije mogu iskoristiti da proizvod dodatno unaprijedim. Već mi je dosta žena reklo da su i ranije koristile slične proizvode, ali da im je ovaj do sada najbolji. To je za mene veliki uspjeh”, ponosna je ona.
Program podsticanja razvoja preduzetništva
Ženu koja je 2019. godine konkurisala za Program podsticanja razvoja preduzetništva kod mladih starosti do 35 godina Zavoda za zapošljavanje RS i dobila 11.000 KM za samozapošljavanje, te se nakon toga upustila u posao pravljenja sapuna koji joj je bio nepoznanica, a sada i deo stika, pitali smo imaju li ljudi na našim prostorima razvijenu svijest o značaju prirodnih proizvoda za zdravlje.
“Ljudi na našim prostorima imaju i te kako svijest o značaju prirodnih proizvoda za opšte zdravlje. Mnogo se radi domaća proizvodnja, kako prehrambenih proizvoda, tako i kozmetičkih preparata. Nažalost, standard i kupovna moć često diktiraju drugačiju praksu kada je u pitanju sama kupovina”, iskrena je Mladena.
U razgovoru sa njom dotakli smo se i mišljenja nekih ljudi da prirodni proizvodi za njegu “ne rade posao”, odnosno da ne mogu biti zaštita od neprijatnih mirisa.
Ljudi se vraćaju prirodi
“Primjećujem da smo u vremenu kada se ljudi vraćaju prirodi, jer mnogi osjećaju posljedice pretjerane upotrebe sintetičkih proizvoda. Ako smo cijeli život, ili barem veći dio života, koristili preparate pune hemikalija koje su se vremenom taložile u organizmu, kada pređemo na prirodan proizvod može nam se učiniti da on ne djeluje”, priča mlada preduzetnica.
Prirodan proizvod
Međutim, kazuje, i tijelu i proizvodu treba vremena – organizmu je potrebno da se oslobodi nagomilanih toksina kako bi jedan nježan proizvod, koji je u skladu sa njim, mogao doći do izražaja.
“Prirodan proizvod je kao sama priroda, ima svoje vrijeme i procese, ali donosi dugotrajnije i stabilnije efekte ako mu pružimo priliku. Industrijski proizvodi često nude brza, agresivna rješenja, pa prelazak na prirodno zahtijeva malo strpljenja”, priča Mladena za “Nezavisne” iz ličnog iskustva.
Kako navodi, konkretno prirodni deo stikovi su nježniji u odnosu na industrijske, posebno kada je riječ o mirisu, te je njihova suština da neutrališu neugodan miris, a da pritom ne blokiraju prirodno lučenje znoja i ne unose u organizam potencijalno štetne supstance.
Za kraj razgovora za naš list Mladena priznaje da bi voljela da zaštiti svoje proizvode i brend pod nazivom SEKA i da o tome ozbiljno razmišlja, te da se nada da će uskoro doći vrijeme i za taj korak.
