Novi petogodišnji program bezbjednosti saobraćaja u Republici Srpskoj predviđa ulaganja od gotovo 100 miliona KM, pojačanu kontrolu brzine i detaljniju analizu najtežih nezgoda.
Plan je da do 2030. godine broj teško povrijeđenih bude smanjen na 453, a da na putevima Srpske ne bude poginule djece. Dokument je još u fazi javnih konsultacija, a njegov uspjeh zavisiće od sprovođenja planiranih mjera.
U Republici Srpskoj je prošle godine evidentirano 13.484 saobraćajnih nezgoda, u kojima je poginulo 129 ljudi, dok su 672 osobe teško povrijeđene. Upravo takvi pokazatelji jedan su od razloga za pripremu novog programa, koji bi trebalo da odredi konkretne mjere za narednih pet godina.
Nacrt programa bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske za period od 2026. do 2030. godine trenutno je na javnim konsultacijama i još nije usvojen. Riječ je o operativnom dokumentu kojim bi trebalo da se sprovede Strategija bezbjednosti saobraćaja za period od 2026. do 2035. godine, piše Glas Srpske.
Među glavnim ciljevima je smanjenje broja teško povrijeđenih sa 672 na 453 do kraja 2030. godine, uz ambiciju da nijedno dijete ne izgubi život u saobraćajnim nezgodama na putevima Srpske.
Najveći dio planiranog novca trebalo bi da bude uložen u unapređenje putne infrastrukture i uklanjanje opasnosti na mjestima na kojima se nezgode češće događaju.
Program predviđa:
- sanaciju rizičnih lokacija na putevima;
- bezbjednije prolaze kroz naseljena mjesta;
- unapređenje bezbjednosti na prelazima puta preko željezničke pruge;
- uvođenje savremenih tehnologija za kontrolu saobraćaja;
- jačanje kontrole brzine i tehničkih kapaciteta saobraćajne policije;
- primjenu evropskih alata za procjenu i upravljanje bezbjednošću puteva.
Planirano je i detaljnije ispitivanje najtežih saobraćajnih nezgoda. Cilj nije samo utvrđivanje neposrednog uzroka, već i analiza toga da li su stanje puta, tehnička ispravnost vozila, ponašanje učesnika ili organizacija saobraćaja mogli uticati na ishod.
Jedna od planiranih novina je primjena MAIS tri skale, koja omogućava precizniju klasifikaciju težine povreda. Njena primjena trebalo bi da doprinese boljem praćenju posljedica saobraćajnih nezgoda i povezivanju sa podacima zdravstvenog sistema.
Predviđeno je i digitalno povezivanje podataka policije, zdravstvenih ustanova i osiguravajućih društava. Na jednom mjestu trebalo bi da budu dostupne informacije o nezgodama, vozačima, vozilima, povredama i izrečenim sankcijama.
Takav sistem trebalo bi da omogući pouzdaniju analizu problema i preciznije usmjeravanje mjera prevencije.
Planirano je i tehničko jačanje saobraćajne policije, uključujući veći broj presretača i savremene opreme za kontrolu saobraćaja.
Do kraja 2028. godine predviđene su i normativne promjene u oblasti mikromobilnosti, kao i uređivanje pravila koja se odnose na obavezno korišćenje zaštitnih kaciga za vozače dvotočkaša.
Rukovodilac Odsjeka za vozače, puteve i vozila u Agenciji za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske Goran Bošnjak rekao je za Glas da se prošlogodišnji crni bilans ne može objasniti jednim uzrokom.
– Povećanje broja saobraćajnih nezgoda, a posebno broja poginulih, ukazuje na pogoršanje stanja u više segmenata, od ponašanja učesnika, neprilagođene brzine i vožnje pod dejstvom alkohola, do stanja putne infrastrukture, tehničke ispravnosti vozila i efikasnosti kontrole – rekao je Bošnjak.
On je najavio jačanje preventivnih aktivnosti i saradnje sa policijom, lokalnim zajednicama i upravljačima puteva, posebno na lokacijama na kojima se događaju najteže nezgode.
– Ne želimo samo da konstatujemo da je broj poginulih povećan, već da utvrdimo gdje, zašto i kako je do tih posljedica došlo i da na osnovu toga preduzmemo mjere koje mogu spriječiti ponavljanje istih scenarija – istakao je Bošnjak.
Govoreći o primjeni MAIS tri skale, naglasio je da će ona omogućiti precizniji uvid u stvarne posljedice nezgoda i bolje povezivanje sa podacima zdravstvenog sistema.
– Najvažnije je da analiza ne završi u izvještaju. Iz nje moraju proizaći konkretne mjere, a zatim se mora pratiti da li su te mjere i realizovane. Upravo u tome vidim najveću vrijednost ovog pristupa, da iz svake najteže saobraćajne nezgode izvučemo pouku koja će spriječiti da se slična nezgoda ponovi – naglasio je Bošnjak.
Prema Bošnjakovim riječima, najveći izazov neće biti usvajanje programa, već sprovođenje planiranih mjera. Za to će biti potrebno dodatno jačanje kadrovskih, tehničkih i finansijskih kapaciteta nadležnih institucija, prenosi Glas Srpske.
– Program bezbjednosti saobraćaja nije dokument koji treba da ostane na papiru. Za svaku mjeru moraju biti jasno definisani nosioci, rokovi, indikatori i sredstva za realizaciju. Ako se to bude poštovalo i ako se budu mjerili rezultati, imamo dobru osnovu da u narednih pet godina napravimo značajan iskorak – poručio je Bošnjak.
Poseban dio programa odnosi se na zaštitu djece u saobraćaju. Dječija sjedišta i sigurnosni pojasevi na zadnjim sjedištima i dalje se nedovoljno koriste, zbog čega će, osim kontrole, važnu ulogu imati edukacija roditelja.
Bošnjak je upozorio da promjena navika mora početi u porodici, ali da je treba podržati edukacijom, kontrolom i efikasnijim sankcijama.
– Nije dovoljno samo obezbijediti auto-sjedište. Važno je da odgovara uzrastu i visini djeteta, da je pravilno postavljeno i da je dijete pravilno vezano. Cilj je da roditelj shvati da je dječije sjedište i sigurnosni pojas sredstvo zaštite života, a ne zakonska obaveza koju treba ispuniti samo kada postoji mogućnost kontrole – rekao je Bošnjak.
Gotovo 100 miliona KM i pet godina za promjene jesu planirani okvir, ali stvarni rezultat mjeriće se brojem spašenih života i smanjenjem teških povreda. Nacrt programa tek treba da prođe javne konsultacije i bude usvojen, nakon čega će uslijediti provjera koliko se planirane mjere zaista sprovode.
Glassrpske
