Zdrav život, mir i optimalna težina: Evo kako to postižu Japanci

Mnogi stanovnici evropskog kontinenta na vježbe gledaju isključivo kao na posao.
U Japanu, vlada potpuno drugačije mišljenje o vježbama. Naime vrijeme odvojeno za fizičku aktivnost je vrijeme za radost i opuštanje.
Odrastajući u Evropi ili posebno u SAD, lako je upasti u zamku da je za očuvanje zdravlja i optimalne težine neophodno redovno odlaziti u teretanu, pripremati sve obroke kod kuće, eliminisati šećer iz ishrane i biti disciplinovan u svim aspektima života. Međutim, da li je takva ekskluzivnost zaista potrebna da biste održavali dobro zdravlje i optimalnu težinu? Prema istraživanju svjetske populacije, Japan, sa samo 4,3% stopom gojaznosti, bilježi jednu od najnižih stopa gojaznosti među razvijenim zemljama. U poređenju, Sjedinjene Američke Države imaju stopu gojaznosti od 36,2%, što ih svrstava među zemlje s najvišim nivoima gojaznosti na svijetu.
Kaki Okumura, japanska autorka za dobrobit i zdravlje, koja je dio svog života provela i u SAD-u i u Japanu, objašnjava da razlog ovim statistikama ne leži u tome što su Japanci disciplinovaniji od većine Zapadnjaka. Naprotiv, ključ uspijeha leži u njihovoj umjerenosti i svakodnevnim navikama koje su održive i u modernom načinu života.

Evo pet takvih navika koje većina Japanaca slijedi kako bi očuvala zdravu tjelesnu težinu i zdrav način života, a koje je i sama usvojila tokom svog boravka u Japanu, prenosi Insider.

1. Svuda idu peške
   Odrasli Japanci mnogo hodaju. Nacionalna anketa o zdravlju i ishrani koju je sprovelo japansko Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja 2019. godine pokazala je da muškarci tamo u proseku naprave oko 7.000 koraka, a žene nešto manje od 6.000 koraka dnevno. Učesnici istraživanja uključili su 300.000 japanskih domaćinstava u kojima je anketirano 720.000 članova porodice. Poređenja radi, prosječan Amerikanac hoda manje od 4.000 koraka dnevno, prema klinici Mejo.
   Osamdesetih godina prošlog vijeka, japanski grad Nagano imao je jednu od najvećih stopa moždanog udara u zemlji, a japanska prefektura je odlučila da odgovori tako što je izgradila oko 100 pešačkih ruta širom zajednice koja je preokrenula taj trend. Sada se taj grad može pohvaliti jednom od najviših stopa dugovječnosti u zemlji. Inače, Japan je na vrhu globalne tabele očekivanog životnog vijeka, sa prosjekom od više od 85 godina u 2020. “To ne znači da ne treba da se bavimo vježbama visokog intenziteta, ali ne treba zanemariti ni vrijednost šetnje.
3. Jedu umereno
   Moderna japanska ishrana više nije samo riba na žaru, miso supa i pirinač, a mnogi Japanci uživaju u istoj hrani kao i zapadnjaci i redovno jedu hamburgere i drugu „nezdravu hranu“, sladoled i pomfrit. Međutim, ključne razlike leže u učestalosti kao i u veličini porcija. Ako posjetite McDonald’s u Japanu, vidjećete da je njihovo srednje piće i dalje manje od američkog malog, a velika pica iz japanskog Dominosa je manja od iste u SAD. Japanci obično mogu da jedu sve u svojim restoranima.
   Praktikujući umjerenost, možemo redovno da jedemo šta želimo bez većih posljedica po zdravlje i nema potrebe da se potpuno odričemo šećera, ugljenih hidrata ili bilo koje druge hrane koju volite“, kaže Okumura.
5. Pojednostavljuju kuvanje
   Često se na zdravo kuvanje kod kuće gleda kao na višesatni posao, rezervisan samo za one koji imaju puno slobodnog vremena, a mnogima je ideja o kuvanju toliko zamorna nakon napornog radnog dana da više vole da jedu vani.
7. Vežbanje ih čini srećnim
   Za mnoge na Zapadu vježbanje je kao posao, dok se u Japanu o njemu priča kao o nečemu radosnom što nam povećava kvalitet života, a ne samo sagorjevanje kalorija. „Na primjer, događaj „undoukai“ ili Sportski dan u japanskom školskom programu je godišnji događaj kada svi školarci jednog dana učestvuju u raznim sportskim aktivnostima, od atletike do potezanja konopca.

„Dan je uvek razigran, svi su druželjubivi i uključeni, i što je najvažnije, zabavno je!“, kaže Okumura, a taj dan je i državni praznik koji se slavi drugog ponedeljka u oktobru svake godine u Japanu. Mnogi odrasli koji rade tada uzimaju slobodno da podrže svoju djecu ili sami učestvuju u igrama; ili ih vlada podstiče da urade nešto kako bi proslavili fizičku aktivnost.
„Vježbanje da biste sagoreli kalorije ili da biste izgledali bolje može biti emocionalno iscrpljujuće, ali ako to transformišemo u radost, osjećamo se dobro“, zaključila je ona.

Naxi media/Insajder