Svjetski dan zaštite životne sredine ove godine fokusira se na obnovu zemljišta, borbu protiv dezertifikacije i otpornost na sušu, izjavila je Srni specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Dušanka Danojević.
Ona je navela da je ove godine centralna manifestacija obilježavanja Svjetskog dana životne sredine u Rijadu u Saudijskoj Arabiji pod sloganom “Naša zemlja. Naša budućnost”.
Danojevićeva je rekla da se ove godine obilježava 30 godina od usvajanja UN Konvencije za borbu protiv dezertifikacije, te da tema naglašava kritičke ekološke izazove koji utiču na zajednice i eko-sisteme širom svijeta.
“Na Ženevskoj proslavi, vodeći stručnjaci koji će govoriti na ovom događaju će naglasiti kako je međunarodni ženevski multilateralni diplomatski sistem angažovan u borbi protiv dezertifikacije, degradacije zemljišta i suše”, navela je Danojevićeva.
Ona je istakla da poljoprivredna zemljišta, šume, travnjaci, savane, tresetišta i čak planine pružaju čovječanstvu dobra i usluge koje omogućavaju civilizaciju.
“Ti pejzaži su podržani vodenim eko-sistemima, kao što su okeani, rijeke i jezera, koja održavaju cikluse vode koji održavaju zemlju plodnom. Ali svjetski eko-sistemi su ugroženi. Neodrživi obrasci proizvodnje i potrošnja pokreću trostruku planetarnu krizu klimatskih promjena, gubitak prirode i biodiverziteta, zagađenje i otpad”, rekla je Danojevićeva.
Ona je dodala da je više od jedne petine Zemljine površine, oko dvije milijarde hektara degradirano.
Danojevićeva je istakla da je oko 3,2 milijarde ljudi ili 40 odsto svjetske populacije pogođeno degradacijom kopna, koja nesrazmjerno pogađa one koji su najmanje opremljeni da se izbore – autohtone narode, ruralne zajednice, male poljoprivrednike i ekstremno siromašne, posebno žene i omladinu.
“Oko 55 miliona ljudi direktno je pogođeno sušama godišnje, što je čini najozbiljnijom opasnošću za stoku i usjeve u gotovo svakom dijelu zemlje svijeta”, navela je Danojevićeva.
Ona je istakla da, ako degradacija zemljišta ostane nekontrolisana, to bi moglo da smanji globalnu produktivnost hrane za 12 odsto, što bi dovelo do porasta cijena hrane i do 30 odsto do 2040. godine.
Prema Konvenciji UN za borbu protiv dezertifikacije, do 40 odsto zemljišta na planeti je degradirano, što direktno utiče na polovinu svjetske populacije i prijeti otprilike polovini globalnog BDP-a /44 milijarde dolara/.
Broj i trajanje suša porasli su za 29 odsto od 2000. godine, a bez hitne akcije, suše bi mogle pogoditi više od tri četvrtine svjetske populacije do 2050. godine.
Danojevićeva je rekla da je obnova zemljišta ključni stub UN Dekade o obnovi ekosistema /2021– 2030/, okupljajući poziv na zaštitu i oživljavanje eko-sistema širom svijeta ključnih za postizanje ciljeva održivog razvoja.
“Ove godine, 16. sjednica Konferencije strana /COP16/ UNCCD-a biće održana u Rijadu od 2. do 13. decembra 2024. Na Konferenciji svijet će se okupiti kako bi povećali ambiciju i ulaganja u obnovu 1,5 milijardi hektara degradiranog zemljišta do 2030. godine, dobili kolektivni ugovor o tome kako se nositi sa sve većim sušama, hraniti rastuću populaciju bez prenamjene zemlje ili iscrpljivanja našeg tla, te obezbijediti sigurna prava na zemljište za sve u svim dijelovima svijeta”, navela je Danojevićeva.
Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se danas širom svijeta kako bi se podigla svijest o važnosti očuvanja sredine i podtskla akcija za zaštitu prirode.
U okviru Programa UN za zaštitu životne sredine, Dan zaštite životne sredine obilježava se svakog 5. juna od 1973. godine.
SRNA
