Grad Prijedor dobio je Odluku o usluzi javne kuhinje, čime je ova oblast prvi put regulisana u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti Republike Srpske, izjavila je vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za društvene djelatnosti Monja Kasalović.
“Zakonom o socijalnoj zaštiti Republike Srpske predviđeno je da, osim prava utvrđenih ovim zakonom, jedinica lokalne samouprave može da utvrdi i ostala prava i uslove i kriterijume za njihovo ostvarivanje, a jedno od proširenih prava jeste i javna kuhinja”, rekla je Kasalovićeva Srni.

Prema ovoj odluci, pravo na uslugu javne kuhinje mogu ostvariti korisnici prava na novčanu pomoć, hronično oboljela lica koja žive sama bez redovnih mjesečnih primanja, beskućnici, kao i sva lica za koja se na osnovu priložene dokumentacije i stručnog uvida u porodične i lične prilike u kojima lica žive, procijeni da se nalaze u stanju socijalne potrebe i da ne mogu na drugi način obezbijediti obrok.

“Proceduru i način ostvarivanja prava na uslugu javne kuhinje utvrđuje Centar za socijalni i dostavlja ih ovom odjeljenju, a na osnovu objavljenog javnog poziva koji se raspisuje u prvom kvartalu tekuće godine, grad vrši izbor pružalaca usluge javne kuhinje. Uslovi učešća i potrebna dokumentacija biće definisani u javnom pozivu, a grad će sa izabranim pružaocima usluge ugovoriti prava i obaveze”, pojasnila je Kasalovićeva.

Ona je podsjetila da je prvo prošireno pravo koje je u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti grad Prijedor uredio odgovarajućim aktima personalna asistencija za lica sa invaliditetom, a da je sada to i usluga javne kuhinje kao drugo prošireno pravo koje se sufinansira iz budžeta grada.

U Prijedoru rade dvije javne kuhinje, a otvaranje prve inicirali su ovdašnji gimnazijalci 2010. godine prikupljanjem potpisa sugrađana. Nepunu godinu kasnije Hrišćanska humanitarna organizacija “Hljeb života” podijelila je prve obroke u prvoj javnoj kuhinji gradu na Sani, a od 2013. to čini i u LJubiji. Krajem 2016. godine drugu javnu kuhinju otvorilo je Udruženje građana “Optimisti”.

Danko Malešević iz “Hljeba života”, rekao je da u Prijedoru ima stotinu korisnika na dan, a u LJubiji 40.

“Čuo sam za novu odluku i pozdravljam svaki korak koji vodi boljoj koordinaciji sa Gradskom upravom i Centrom za socijalni rad, a posebno kada su u pitanju spiskovi korisnika”, rekao je Malešević Srni.

Zijad Čanić iz “Optimista” rekao je da ova javna kuhinja ima 286 korisnika, da se njihov broj povećava iz godine u godinu i da su odbornici Skupštine grada prilikom donošenja budžeta morali imati na umu da cijene prije tri godine i danas nisu iste jer je sve poskupjelo.

“Cijena obroka koji mi pripremamo je 2,20 KM i ne bismo se postidjeli počastiti njime i odbornike. Za hranu i za sve druge troškove nama je mjesečno potrebno 15.000 KM, a od grada dobijemo 5.000”, rekao je Čanić Srni.

On je pozdravio odluku lokalne vlasti da uredi ovu oblast u skladu sa zakonom i naglasio ključnu ulogu Centra za socijalni rad koji redovno treba da i ažurira i revidira spiskove korisnika usluge javne kuhinje.

“Prema mojoj procjeni, ako bi se realno gledala ispunjenost uslova, mislim da bi broj korisnika u obje kuhinje bio oko 350 odnosno za 80-ak manji nego što je sad”, dodao je Čanić.

Osim eksternih donacija udruženjima koja vode javne kuhinje, sufinansiranje iz gradskog budžeta počelo je 2012. godine. Posebna budžetska stavka otvorena je dvije godine kasnije i u početku je iznosila 30.000 KM da bi do danas bila učetverostručena.

Za sufinansiranju javnih kuhinja u budžetu grada za prošlu godinu bilo je planirano 120.000 KM, a realizovano je 145.000 KM, dok je za ovu godinu ponovo planirano 120.000 KM.

Izvor: Srna